Zbirka Arheološkog muzeja, u okviru Dubrovačkog muzeja, nastala je dugogodišnjim donacijama danas većinom nepoznatih osoba. U Dubrovnik su predmeti egipatske zbirke vjerojatno dospjeli tijekom XIX. stoljeća. Jedini poznati donatori zbirke su Tonko Kuraica, Ivo Nordeli i braća Frane (Dubrovnik 1821. - ?) i Nikola (Dubrovnik 1823. - Beč 1892.) Amerling koji su vjerojatno darovali i najveći broj predmeta.

Frane Amerling živio je u drugoj polovici XIX. stoljeća u Kairu. Godine 1872. darovao je Domorodnom muzeju u Dubrovniku veliku zbirku arheoloških predmeta iz dugo prikupljane kairske zbirke. S ostalom braćom bio je angažiran pri osnutku samog Muzeja kojem je obitelj Amerling darovala i mnoge druge predmete prikupljene u gotovo cijelom svijetu. Nikola (Niko) Amerling je od 1842. živio u Aleksandriji, a Egipat je napustio prilikom engleske okupacije 1882. godine. Godine 1872. darovao je Domorodnom muzeju zbirku staroegipatskih i orijentalnih predmeta.

Prema podacima iz inventarne knjige svi predmeti potječu iz Egipta, a jedina zabilježena godina donacije je 1872. g. Nažalost točni podaci nisu sačuvani pa geneza zbirke ostaje nepoznata.

Egipatska zbirka danas broji 196 manja predmeta i jedna mumija čija autentičnost i starost nije utvrđena. Prema nedavnim istraživanjima Igora Uranića (2001.) u zbirci se čuva: šesnaest skarabeja (inv. br. 446, 513, 514, 515, 516, 517, 518, 519, 520, 522, 598, 599, 613, 614, 615, 616), bista božanstva (inv. br. 447), tri fragmenta nakita u obliku grozda (inv. br. 448, 449, 452), amulet u obliku šake (inv. br. 450), dva zrna (inv. br. 451, 609), kamena sjekira (inv. br. 453), kameni predmet nepoznate namjene (inv. br. 454), okrugli dio ogrlice crne boje (inv. br. 455), četri amuleta božice Toeris (inv. br. 456, 531, 640, 3801), amulet božice Sekhmet (inv. br. 457), dva kipića lava u ležećem položaju (inv. br. 458, 534), dio ogrlice cilindričnog oblika (inv. br. 459), sfinga (inv. br. 461), pečat konusnog oblika (inv. br. 462), pečat cilindričnog oblika (inv. br. 463), dvadeset pet šauabtija (inv. br. 473, 504, 506, 507, 508, 550, 552, 553, 554, 555, 556, 557, 558, 559, 560, 561, 562, 563, 564, 566, 567, 595, 3805, 3806, 3807), četrnaest kipića Ozirisa (inv. br. 475, 477, 478, 479, 482, 488, 489, 490, 491, 498, 501, 503, 549, 594), pet kipića Izide-Hator s Harpokratom (inv. br. 476, 483, 485, 492, 499), brončani privjesak u obliku boga Ptaha (inv. br. 480), šest kipića Harpokrata (inv. br. 481, 486, 487, 494, 547, 596), kipić mačke u sjedećem položaju (inv. br. 484), kipić Anubisa (inv. br. 493), tri kipića Apisa (inv. br. 495, 496, 545), kipić Neit (inv. br. 497), tri kipića Amona ( inv. br. 500, 502, 548), kipić žene (inv. br. 505), kipić Sekhmet (inv. br. 509), kipić ptice (inv. br. 510), dva amulet-skarabeja (inv. br. 511, 512), jajolik privjesak (inv. br. 521), posuda (inv. br. 523), tri svjetiljke u obliku školjke (inv. br. 524, 525, 526), amulet Anubisa ili Upuauta (inv. br. 527), amulet Izide-Hator s Harpokratom (inv. br. 528), amulet sfinge (inv. br. 529), tri amuleta patuljka Patekea (inv. br. 530, 532, 628), amulet Tota (inv. br. 533), lažna brada (inv. br. 535), stožac (inv. br. 536), glava i vrat ptice

Ibisa (inv. br. 537), pet amuleta Anubisa (inv. br. 538, 540, 543, 641, 565), tri amuleta Besa (inv. br. 541, 544, 3802), amulet Horusa (inv. br. 542), kipić Bastet (inv. br. 546), neidentificirani kipić (inv. br. 551), dvadeset jedan amuleta u obliku četvrtaste pločice (inv. br. 568, 570, 571, 572, 573, 574, 575, 576, 577, 578, 579, 580, 581, 582, 583, 584, 585, 586, 587, 588, 590), kipić Horusa (inv. br. 569), dva skaraboida (inv. br. 589, 632), pet amuleta u obliku oka uđat (inv. br. 592, 626, 630, 634, 3804), ogrlica od drvenih kuglica (inv. br. 593), ogrlica od sedArheološki muzej u Dubrovnikueset zrna (inv. br. 597), amulet dva pera (inv. br. 600), šestar (inv. br. 601), kutnik (inv. br. 602), dva amuleta srca (inv. br. 603, 604), figurica ptice (inv. br. 605), dva kamena nepoznate namjene (inv. br. 606, 610), perla (inv. br. 607), kamen za prsten (inv. br. 608), poklopac male posude (inv. br. 611), pločica s licima (inv. br. 612), ogrlica sa šesnaest skarabeja i jednim ženskim likom (inv. br. 617), fragment kipića sa sunčevim diskom (inv. br. 618), ulomak nepoznatog predmeta (inv. br. 619), dva rimska carska novca (inv. br. 620, 621), amulet žabe (inv. br. 622), amulet u obliku muške glave (inv. br. 623), amulet lava (inv. br. 624), kipić antopozoomorfnog gnostičkog božanstva (inv. br. 625), amulet s ptičjom glavom (inv. br. 627), cvijet (inv. br. 629), amulet stup (inv. br. 631), amulet neindentificiranog božanstva (inv. br. 633), pet ulomaka posude (inv. br. 635), amulet s paunom (inv. br. 636), amulet s prikazom (inv. br. 637), stilus s lepezastim proširenjem (inv. br. 638; dar obitelji Amerling), stulus sa šiljastim završetkom (inv. br. 639; dar obitelji Amerling), kipić Tota (inv. br. 642), lik s faraonskom krunom (inv. br. 643), amulet trojstva (Izida, Horus, Neftida; inv. br. 3800), kipić muškarca iz postamarskog razdoblja (inv. br. 3803), faraon (inv. br. 3808; dar Tonka Kurajca), kipić muškarca (inv. br. 3810) i kipić božanstva (inv. br. 3811).

Većina predmeta potječe iz kasnog, ptolemejskog i rimskog razdoblja. Nemoguće je utvrditi lokalitete s kojih predmeti potječu. Istraživanja Igora Uranića indentificirala su 164 autentična predmeta i 31 falsum. Za jedan predmet utvrđeno je da potječe iz Etrurije (inv. br. 3809). Samo za tri predmeta može se utvrditi vrijeme dolaska u muzej i njihovi donatori. Iz arhivskih zapisa muzeja vidljivo je da je obitelj Amerling 1872. godine darovala veliku zbirku, a budući da su braća Amerling često boravili u Egiptu može se pretpostaviti da su oni bili vjerojatni donatori većine predmeta. Arhivski zapisi također navode da je jednu veću zbirku darovao Ivo Nordeli koji se u inventaru zbirke ne navodi kao direktni darovatelj.

Prve informacije o zbirci prikupio sam tijekom 1998. i 1999. godine od kustosa muzeja prof. Ljiljana Kovačić. Zbirku danas vodi viši kustos i ravnateljica Arheološkog odjela prof. Romana Menalo. O zbirci su do sada pisali Igor Uranić (2001.), Romana Menalo (2003.) i Mladen Tomorad (2003.).

M.T.